whattafashion.com

Istinski “High quality life” ili bijeg od ružne stvarnosti?

Dva su mjeseca nakon blagdana, pet je tjedana nakon skijaškog tjedna i početka drugog školskog polugodišta. Nova godina mi nije loše počela, ali već mi je dosta prevrtljive zime i prilično sam umorna od školskih obaveza. Moram priznati da mi nedostaje blagdansko, opušteno, slavljeničko raspoloženje i sav luksuz „jingle bell“ razdoblja.

Nakon blagdanskog prejedanja, kao i svake godine, krenule su masovne detoksikacije organizma, a s  njima i zdraviji stil života, uz koji se već nekoliko godina zaredom, podrazumijeva i zimovanje na poznatim europskim skijalištima. Tradicionalnom „zimskom migracijom“ hrvatskih skijaša na europska skijališta, počinje tzv. „hrvatski skijaški tjedan“.

Kolone skijaša su tako, u prvom tjednu nove godine, ponovno krenule prema granici, s namjerom da u inozemstvu, po mogućnosti u što udaljenijoj alpskoj državi, ostave višak slobodnog vremena i novca.
Zimski odmor skijaških turista, mnogi su građani lijepe naše dočekali s ogorčenjem, što se svakodnevno iščitavalo iz komentara na društvenim mrežama i portalima.

Bilo je tu puno čuđenja i pitanja, otkud financijski iscrpljenim, blokiranim,  nezaposlenim Hrvatima i onima klimavih radnih mjesta, novac za zimovanje te dosta prijekora i osuda, uz tek poneko oduševljenje izborom skijaških destinacija.
Ismijavalo se skijaše koji putuju sa sarmom u gepeku i pritom žive na kredite, ali i podsjećalo na moto “samo jednom se živi”. Nekima je sama činjenica, da iz jedne članice EU, na skijanje ide samo 250000 građana, bila i više nego zabrinjavajuća.

Skijaški tjedan je tako otvorio mnoga pitanja, između ostalog i ona, je li zimovanje stvar luksuza, ovisnosti o zimskim sportovima ili pak čisto prenemaganje. Da li Hrvati u stvari jako dobro žive i imaju visok životni standard ili su toliko nezadovoljni svojim životima i dugovima, da bježe od stvarnosti, kroz nova zaduživanja.

Postavio je pitanja, jesu li ljudi, koji ne idu na skijanje i ne uživaju u tzv. „Skijaškom tjednu“, a mogli bi, s lakoćom, u gotovini, bez bančine ili neke druge pozajmice, uplatiti čak nekoliko tjedana zimovanja u nekom zapadnjačkom, skijaškom centru, u stvari samo lijeni i škrti prema sebi i svojim obiteljima? Jesu li možda dosadni i nemaštoviti pa nemaju ideja kako utrošiti svoj novac, niti ideja, kako stvarati uspomene s najdražima? Ili su racionalni, oprezni s novcem i gledaju malo dalje od trenutnih užitaka?

Odgovori su pristizali sa svih strana pa smo tako doznali da neki među njima, imaju druge prioritete, bitne financijske planove za tekuću godinu, ali i za godine koje dolaze i tih se planova strogo drže. Imaju neka nova ulaganja, kako privatna, tako i poslovna pa nema puno prostora za nove potrošačke egzibicije. Neki među njima, iskusili su koliko je zabavno izgubiti posao, u najkritičnijim godinama za nalaženje novog, u četrdesetima, pedesetima pa koriste svaku priliku za štednju, za krizne dane i starost, kad im se pruži prilika da rade i dobro zarade.
Neki među njima su zimogrozni, ne uživaju na snijegu, ni u zimskim radostima. Neki među njima, itekako znaju stvarati uspomene, no za to im ne treba zimovalište i poznata snježna padina.
Neki od njih, imaju vrlo visoke životne troškove, svakog mjeseca. S tim iznosom, bez problema bi mogli platiti dva – tri tjedna skijanja u svjetski poznatim skijalištima.

Neki od njih, ne žive u fazi produženog djetinjstva, još uvijek pod roditeljskim krovom, u tuđoj, iznajmljenoj ili od države darovanoj nekretnini. Ne kuhaju im, ne plaćaju režije i ne čuvaju potomke njihovi roditelji, niti su im isti darovali pokretnu i nepokretnu imovinu, početni kapital. Neki zato što nisu imali otkud, a neki namjerno jer jednostavno nisu htjeli pomoći ili da im djeca sama nauče doći do većeg imetka.

 

Skijaški tjedan je tako potaknuo na promišljanje o luksuzu i stvarnim pokazateljima   visokog standarda. Samo zimovanje i skijanje na prestižnoj destinaciji to nije jer ga definiraju neki drugi pokazatelji. Uz veću imovinu,  veći mjesečni priljev,  račun u plusu i štedni račun, tu su još neki vrlo bitni elementi koji definiraju visokokvalitetan život i visoki standard. Imućni ljudi nisu nužno i najsretniji ljudi, iako si mogu puno toga priuštiti. Postoje mnogi drugi faktori, naizgled nebitni, koji povisuju kvalitetu života i održavaju je na zavidnoj razini.

Baš kao što svatko ima svoju definiciju uspjeha, tako ima i definiciju high quality lifea. Istraživanja pokazuju kako ipak postoje neke stvari, koje su zajedničke skupinama ispitanika. Ima interesa i pokazatelja, koji su zajednički i život čine ugodnijim raznim skupinama ljudi. Povezuju se sa srećom, životnim zadovoljstvima i jakom sposobnošću nošenja sa stresom, visokom kvalitetom života općenito. Za neke elemente ne trebate novac ili ga trebate vrlo malo pa tako svatko može svoj život poboljšati na nekoliko načina.

Naše veze nas definiraju na razne načine, postajemo nervozniji i podložniji stresu kad nisu ugodne, kad smo okruženi ljudima koji ne postupaju s nama na način koji očekujemo, odnosno onima koji umanjuju našu vrijednost i ne podržavaju nas na bilo koji način. Suprotno tome, naš život možemo smatrati kvalitetnim, kad smo okruženi ugodnim osobnostima, koje nas poštuju, u čijem se društvu osjećamo ugodno i podržano. Kad imamo podržavajući krug ljudi, dobro se nosimo sa stresom i ne osjećamo se usamljeni i napušteni. Wellness level raste, sretniji smo i time povisujemo svoju kvalitetu života i održavamo visoki standard međuljudskih odnosa. Svatko od nas, trebao bi se zapitati, zna li što je asertivna komunikacija, trebao bi se propitati, zna li komunicirati s drugima na kvalitetan, zdrav način, zna li prolaziti kroz konflikte sa što manje stresa i izbjeći greške kod konflikta koji se neočekivano razvija te zna li kad je vrijeme i na koji način za izlazak iz bilo kojeg oblika toksičnog odnosa, bez obzira je li on obiteljski, partnerski, prijateljski ili poznanički. Svaka toksična komunikacija treba stati, ako naš život želimo učiniti kvalitetnim.

Često uopće nismo svjesni koliko je bitan dobar, kvalitetan, miran i dovoljno dug san, a on je luksuz modernog doba. Ako ste opterećeni brigama, umorni od roditeljske neispavanosti ili zbog nekog poremećaja i bolesti, sigurno ste svjesni koliko je san bitan i dragocjen.

Kad ne spavamo dovoljno i ne zadovoljavamo ostale fizičke potrebe, poput ispravne prehrane, odmora, slobodnog vremena i sl. podložniji smo stresu. Zato je važno naći vrijeme za sebe, self care i balans. To je u stvari najbitnija stvar, koju trebamo učiniti kad smo pod stresom jer dodatnim naporom, brigom i opterećenjima možemo samo pogoršati stvari. U životu možemo u potpunosti uživati tek kad se oslobodimo stresa i naučimo voditi brigu o sebi, psihički i fizički. Da bismo naš život mogli smatrati visokokvalitetnim, moramo u njemu imati dovoljno odmora. Svakodnevno se trebamo propitati, koliko smo pod stresom, brinemo li o sebi dovoljno i na koji način to činimo, koliko spavamo, da li si dopuštamo dovoljno sna i trebamo naučiti spavati čak i kad smo pod stresom.

„Zdravlje je najveće bogatstvo“, tu ste frazu čuli i izgovorili vjerojatno već stotinjak puta. Nije uzalud izreka: „Kad imaš zdravlje, imaš sve“. Samo zdrav organizam ima  razne mogućnosti za uživanje i značajno povećanje kvalitete vlastitog života.  Očuvanju zdravlja pomaže vježbanje, a koristi od vježbanja su višestruke. Iako nadilaze težinu i izgled, mnogi se odlučuju vježbati upravo radi dobre forme.

Fizička aktivnost donosi kratkoročnu i dugoročnu korist, a redovna tjelovježba povećava otpornost na stres i time, na razne bolesti. Već tri minute vježbanja dnevno doprinose organizmu, ali ponekad je teško odvojiti i te tri minute jer se teško prisilljavamo raditi stvari koje smatramo napornima.

Aktivnost vježbanja spaja s drugim ljudima i podiže kvalitetu našeg života, kako u formi i zdravlju, tako i u međuljudskim odnosima.
Nasuprot teškom prisiljavanju na vježbanje i aktivnostima koje svakodnevno moramo obavljati iako u njima ne uživamo, stoje drugi elementi, koji nas jako vesele. Sve aktivnosti koje obavljamo sa zadovoljstvom,  povezuju se s visokom kvalitetom života.

Radi se o svim aktivnostima u kojima smo posebno dobri i vješti, putem kojih direktno pomažemo drugima, pri čemu se osjećamo korisnima i voljenima pa time za nas imaju vrlo veliko značenje.

Zateknete li se u poslu, koji vam ne znači ništa, karijeri koja se ne razvija kako želite i općenito, poslu kojim ste već dugo nezadovoljni, ali vam je jedini izvor prihoda i nemate bolju opciju, to ne znači da trebate biti malodušni, da ne možete naći smisao svog života, već da se trebate okrenuti svim onim stvarima koje vam jako dobro idu. Možda se trebate restrukturirati u poslu ili  posvetiti nekim dragim aktivnostima, van posla.  Zadovoljstvo trebate naći na nekim drugim stranama, u drugim područjima.

Trošeći vrijeme na zadovoljavanje vlastitih potreba i na neke druge aktivnosti, koje vam idu lakše, koje radije obavljate i fokusiranjem na trenutak, shvatit ćete da imate toliko toga oko sebe korisnog i dobrog, čemu i sami dajete smisao. Na taj način, povećat ćete pozitivnu energiju i time kvalitetu svog života.

U životu ima stvari koje nas iscrpljuju, a dajemo im pažnju jer smatramo da trebamo, navikli smo tako živjeti ili jednostavno ne znamo reći ne, ljudima, situacijama. Sve te stvari poznate su pod nazivom  ‘tolerancije’ i mogu biti blago do umjereno iscrpljujuće, ali ipak nose stres. Na te okidače stresa se naviknemo i toliko smo zauzeti našim životima, da ni ne primjećujemo koliko nam štete, upornim ponavljanjem pa se tako ni ne posvećujemo njihovom otklanjanju.

Ako se upravo tim stvarima predugo posvećujemo, možemo postati manje otporni na neke veće izazove. Zato ih treba osvijestiti, na trenutke je dobro stati i promisliti, koliko si stvaramo pritiske i čime, oko svakodnevnih aktivnosti, radimo li preduge i prezahtjevne „to do“ liste, imamo li od sebe prevelika očekivanja, nabijamo li sami sebi pritisak oko manje bitnih stvari? Kad posložimo prioritete, skratimo liste obaveza, i prestanemo se opterećivati nebitnim stvarima, nebitnim osobama, smanjit ćemo razinu stresa i time osjetno povećati kvalitetu našeg života. Život pod stresom nije ugodan i ne smatra se visokokvalitetnim. Tek kad uredimo život na način, da je u njemu malo stresa, s kojim se lako nosimo, kad sebe i svoj život dovedemo u balans, imamo unutarnji mir i tada možemo reći da živimo visokokvalitetnim životom.

Kroz zabavu i sve aktivnosti u kojima uživamo, održavamo visoki nivo energije i lakše se suočavamo s novim izazovima.

Što želite i znate li kako do toga doći? Što vas posebno veseli, zabavlja? Ako vam je teško to reći, u životu vjerojatno ne uživate onoliko koliko biste trebali, a time ni vaš život nije visokokvalitetan, bez obzira na veće financijske mogućnosti. Da bi život bio luksuzan, treba ispuniti puno faktora i vremenom shvaćate, da ničiji ne ispunjava baš sve njih, iako prema van  izgleda savršen. Postoje samo životi koji su blizu savršenih, ali nisu konstanta.

Vrijeme koje si poklanjamo, nije bitno samo radi smanjenja stresa, već i nas samih, naše osobne sreće. Stoga istražite aktivnosti koje vas vesele, energiziraju i uzbuđuju..Okružite se dobrim ljudima, kreativcima, koji nisu zavidni. Nema veze ako ih poznajete vrlo malo, bitna je kvaliteta. Posvetite se hobbyjima, svojim snovima i ciljevima. Sve što nas veseli, puni nas energijom i pozitivom, a time i povisuje kvalitetu naših života.

Možda nemamo priliku živjeti u državi ili svjetskoj metropoli, koje su visoko na listama najpoželjnijih i najkvalitetnijih svjetskih mjesta za život, možda nismo dio najsretnijeg i najboljeg  naroda, možda smo duboko nezadovoljni državom u kojoj trenutno živimo, ali uvijek možemo promijeniti svoj stav, bez obzira na mjesto na kojem boravimo i od života uzeti najbolje što nam pruža. Možemo se počastiti, s vremena na vrijeme, u skladu s mogućnostima i na način koji neće ostaviti opasne posljedice, ponekim izletom, ljetovanjem, zimovanjem, shoppingom, bilo kojim aktivnostima, stvarima koje nas vesele i konačno, uvijek se možemo baviti samo kvalitetnim sadržajima i osobama, što će održati visoki nivo energije i time, održati visokokvalitetan stil života. Slobodu odluke imamo i sami smo kreatori vlastitog luksuza.

foto aliexpress, pinterest

 

Nives Stepinac Grgurić ( pseudonim Nives Stern) autorica je velikog broja članaka na fashion & lifestyle stranicama marla-design.com i whattafashion.com, na kojima obrađuje teme vezane uz modu i lifestyle, međuljudske odnose. Kao kolumnistica na portalu portaloko.hr obrađuje također teme iz spomenutih područja. U vezi suradnje i poslovnih ponuda molimo ostvarite kontakt putem obrasca na marla.com.hr

Posted by on Mar 3 . Filed under Kolumna by Nives. You can follow any responses to this entry through the RSS 2.0. You can leave a response or trackback to this entry

Leave a Reply

Photo Gallery

Log in | © Copyright - WHATTA FASHION 2010