Nadja se udala vrlo rano i zapravo ne promišljajući svoje odluke, pristala na život u velikoj obiteljskoj kući, u kojoj baš ništa nije nedostajalo osim – slobode, izražavanja misli i slobode osjećaja a tako i slobode kretanja. Nametnuto joj je tako već u prvom tjednu braka, da ima biti dobra i pristojna jer sad je ipak u tuđoj kući, u kojoj ne postoji izraz “baš neću”, “bit će onako kako ja želim” i ako misli živjeti s novom obitelji u skladu, mnogočemu se ima prilagoditi.
Nije se baš osvrtala na ta upozorenja, u početku ih je doživljavala simpatičnima i neozbiljnima dok nisu izbili sukobi, odmah po završetku obiteljskog ručka a nakon njih i po svakom započetom danu. Trpila je agresivnu narav svekrve kojoj se pridružio i svekar, kao podrška i tisuću puta zažalila što je uopće tako rano ušla u brak. Nije se previše opirala, bila je tiha, mirna i pristojna, češće bi popuštala nego kulturno izrazila svoje mišljenje na neku diskutabilnu temu.
Suzdržavala se biti glasnija radi dobrog kućnog odgoja. Njena je majka pak, sluteći da nešto nije dobro, vrlo često zapitkivala, pritom izražavajući svoj negativan stav prema novoj Nadjinoj obitelji: “ je li sve u redu sa novom obitelji?”, “kako se snalaziš?”, “mi, tvoj tata i ja ne bi mogli ni pet minuta izdržati uz tvog svekra i svekrvu, smatramo ih primitivnima, nevrijednima pažnje, manipulatorima i ne znamo kako uopće izdržavaš” a onda opet sasvim suprotno, kroz par dana: “izdrži da je ne znam kako gadno, dijete moje, ostani pristojna, pokaži da dolaziš iz kulturne obitelji”.
Nadji više ništa nije bilo jasno. Kako se postaviti, s jedne strane gotovo pa divljaci koji ju teroriziraju, s druge njeni roditelji izrazito neprijateljskog stava prema istoj i u sredini suprug, kao jedini predmet njenog interesa ali nažalost tih, ponekad priklonjen svojoj obitelji, radi materijalnih izvora.
Svekrva je uvijek imala završnu riječ i lomila ju je na svim poljima.
Jednog dana je Nadja ipak izgubila živce i napokon dreknula na novu obitelj, braneći sebe i svoje stavove. Svi su se začudili takvom ponašanju, svekrva ju je dodatno ponizila i pred svima rekla kako joj je zapravo jako dobro i da izmišlja antipatiju prema sebi, jer ima previše slobodnog vremena za maštu i izmišljanje. Ona sama ni ne stiže izmišljati bolesti i probleme, koliko ima obaveza. Uglavnom, redovno je sebe prikazivala kao žrtvu.
Nadjin brak je završio kad se zagledala, zaljubila u drugog muškarca, boljeg, kvalitetnijeg, samouvjerenijeg, onog koji ju je razumio. Tko i ne bi, pored tiranije koju je pretrpjela?
Katarina je doživjela sličnu mučnu situaciju, danima je u kući bila sa starim bakama, nezaposlena, potpuno je zapustila svoje talente, život joj se sveo na kuhanje i brigu o njima i izgubila je nadu da će naći posao u struci. Njen suprug ponio se poput najvećeg licemjera i najsebičnije osobe koja je gledala samo svoj prosperitet a njoj savjetovala da šuti i strpljivo sve podnosi jer eto, žive pod tuđim krovom.
Nije imao namjeru odseliti sa suprugom i djecom na sretnije mjesto jer je smatrao da će izgubiti dio imetka koji mu pripada i zamjeriti se majci. Svekrvi je to odgovaralo, napokon je imala motiv da nekog svakodnevno napada i liječi na njoj svoje frustracije, uostalom, nije li imala podršku u vlastitom sinu? Pa on sam nije imao poštovanja prema vlastitoj ženi, kako bi ga onda imala i ona?
Vjera je izgubila posao i vjeru ( iako joj je ime sugeriralo da ju treba zadržati) a kako nije mogla pronaći novi posao u svojoj struci, suprugova obitelj ju je terorizirala i ponižavala, predlažući prekvalifikaciju u pedikera, trgovca, konobaricu (iako je završila fakultet).
Što je zajedničko ovim ženama, osim naporne svekrve (često podržane i teškim svekrom)? Teška i primitivna okolina. Jednako tako i okolina sklona manipulacijama te njihova blaga i popustljiva narav.
Da je njihova okolina bila sklona bodrenju, umjesto kritici, orijentirala se na isticanje vrlina, poštovanje, toleranciju, zajednički napredak a ne gledala samo svoju korist, ove bi mlade žene izdržale u braku, ne bi pogledale drugog muškarca, ne bi uplovile u područje tuge i beznađa, bolesti i lijekova.
Sve su priželjkivale jedno – partnera na svojoj strani, normalnu „novu obitelj“ i više razumijevanja a partner ih je zeznuo, iznevjerio, zatajio je kad su ga najviše trebale, nije ih branio, iz sebičnih razloga, poštovanja prema roditeljima ili slabosti, možda čak i radi financijske, materijalne ovisnosti prema istima. Partnerova obitelj u takvim slučajevima pokazala se čudacima i bolesnicima, sebičnjacima, materijalistima i egocentricima, bez metode, volje i znanja da novoj članici obitelji osigura ugodan boravak u vlastitom domu.
Štoviše, neki od njih imaju izgovor za svoje ponašanje “ima i gorih od nas, mi smo super, dobro si prošla, budi na tome sretna i zahvalna“. Koje nasilje!
Svi su ovi brakovi propali ili su na klimavim nogama zbog nerazumijevanja i nesuradnje, krutosti, otpora i bešćutnosti a pridružio im se i ovaj slučaj:
„Rastali smo se jer je njegova mama bila nemoguća prema meni”, jadala se E. te nastavila,” vrebala je trenutak da ostanemo nasamo pa bi krenula u napad i prigovore. A on kao zadnji papak nije stao u moju obranu, u najžešćoj prepirci. Tek kad bih vrisnula na njega nasamo i rekla da ta vještica napokon treba prestati soliti mi pamet, vrlo oprezno bi joj priopćio kako imam na nju pritužbe, ona bi se na to uvrijedila i vadila kako mi nije rekla ni riječ kritike no bitno da je nedjeljom visila na misi.”
E. nije jedina, mnoge mlade žene imaju velikih problema sa ljubomornim ali vrlo teškim svekrvama, koje se teško ili nikako ne mire sa novom situacijom, da njihov sin sad ima suprugu, novu obitelj i kojima sve mora biti podređeno, s kojima ne uspijevaju ostvariti kulturan dijalog. Stvari se kompliciraju ako ista živi u zajedničkom kućanstvu ili zadužuje mladi par svojim uslugama, novčanim posudbama i sl. Ona tada misli kako ima pravo prigovarati i savjetovati. Kad imate takav problem, teško vidite izlaza iz situacije no ono što sam naučila unatrag dvadeset godina je da trebamo ovladati sobom, slušati i prihvaćati informacije koje nam gode a one druge odbaciti i ako zaista volimo partnera, uvijek se treba prisjetiti kako smo u vezi ili braku s njim radi njega, nas a ne radi svekrve.
Partner nam mora biti bitan, nismo u vezi ili braku s njegovom mamom. Ona je takva kakva je, ne možete osobu stariju od sebe dvadeset i više godina mijenjati, možete ju samo takvom prihvatiti. Sve probleme tako treba nasamo s njim raspraviti a kontakte sa teškom osobom svesti na minimum. Možda on to ne shvaća ili ne vidi iz svoje perspektive no neko vrijeme trebamo biti uporni i inzistirati na dijalogu, pokušati nasamo riješiti probleme.
Jesu li svekrve baš uvijek sve krive, nameće se pitanje. Veliki je broj razilaženja partnera i razvoda braka rezultat miješanja partnerovih roditelja u vezu. Umjesto da pomognu i da ju spase, pomognu smiriti tenzije, mnogi od njih dolijevaju ulje na vatru.
Jesu li to zapravo iste boljke, poznate već stotinama godina i samo obojene u moderno ruho? Jesu li zapravo mlade žene, novije generacije samo preosjetljive ili se radi o dubljem problemu, koji zrcali problem nesigurne, frustrirane, bolesne svekrve i maminog sinčića, nestašnog a zaštićenog dječačića, vezanog za mamine skute? A kako se onda u cijeli taj circus upliće i svekar, u puno slučajeva, iako ima i pohvalnih primjera, gdje se radije priklanja napadnutoj strani no takvi baš i ne žive dugo, pored frustrirane žene manipulatorice.
Nije mi namjera vrtiti se oko iste teme ili nekoga povrijediti već ukazati na problem ali i rješenje, kako spasiti brak, kad na njega nadiru teškoće u obliku mame, tzv zaštitnice – terminatorice – manipulatorice. Možda su svi ovi likovi samo izmišljeni a možda su i stvarni, možda su i situacije izmišljene no sigurno je da je problem svekrve prisutan u sličnim i istim situacijama, možda tek drugačije upakiran i da ga valja riješiti.
Kako?
Ako vam majka ( njegova) stvarnost čini mučnom, ne morate odmah pobjeći. Osjećate da utječe na vašu vezu, brak, da vas maltretira psihički i fizički i za to djelovanje vjerojatno postoji niz razloga, koje bi mogli ljudski shvatiti ali bolje bi bilo da tih razloga nema, zar ne? Ne da vam se nagađati koji su, nemate vremena za to i ne želite se igrati psihologa ni nečijeg terapeuta ali bolje je razmisliti o svojoj poziciji i prihvatiti da sve ima svoje razloge.
Evo nekoliko prijedloga kako sačuvati zdravlje emotivnog odnosa sa partnerom ( koji je zbunjen, ne zna kojoj strani bi se priklonio) ili je jednostavno “duhom odsutan” i ne mari za povrede koje trpite u domu njegovih roditelja.
Mama mi je jednom davno, pred skoro 20 g, dala divan savjet uoči vjenčanja “kako se postaviš od prvog dana, tako će ti i biti”. Zaista je tako, koliko držite do sebe i kako odredite granice, tako vas od prvog dana i tretiraju. Teško kasnije ima popravka, ako popustite onima koji jedva čekaju da olabavite. To nipošto ne znači da trebate biti bahati već samosvjesni, sigurni u sebe i dostojanstveni, trebate jasno odrediti granice do kud tko smije. Nažalost, takvu svijest malo žena u ranim dvadesetima posjeduje. U tim je godinama dosta teško postići balans i imati diplomatski pristup problemu. Uglavnom srljamo, sa zaključcima i reakcijom, kažemo nešto nepromišljeno, zbog čega kasnije žalimo a to stariji od nas, nažalost pamte.
Emocionalno se ogradite. Što to znači? Njegovu mamu doživite kao poznanicu a ne kao drugu mamu. Samo ako je odnos dobar i topao, možete si dopustiti emocije. Nije ona vaša mama, nije vaš roditelj, stoga čemu bi se trebala tako ponašati? Ona ima problem, ne vi ako se tako ponaša. Zovite ju imenom, posebno ako vas već od početka napada. Na taj način ste na trajnoj distanci, uvijek se možete elegantno udaljiti kao da nikad s njom niste prozborili ni riječi. Možda će i navaljivati da joj tepate “mama” no vidite li da je tvrdoglava ili manipulativna, bolje ne popuštajte. Ne plačite pred njom, pokušajte se savladati kad ste povrijeđeni, neke od njih to doživljavaju kao vašu slabost.
Također i stalnu šutnju i trpljenje nepravde neke shvaćaju kao slabost a ne pristojnost i uvažavanje starijeg/starije od sebe.
Pokušajte razumjeti što tu ženu muči, sigurno postoji razlog za njeno ponašanje. Možda se osjeća uskraćeno, oštećeno, frustrirano jer ju njeno dijete a vaš partner ne doživljava kao prije? Možda je sama žrtva nekog nasilja?
Pokušajte ju razumjeti, što opet ne znači da ćete joj popustiti da vama zato manipulira. Jednostavno pokušajte razumjeti razloge njenog glupog i čudnog ponašanja prema vama, posebno ako mislite da ništa niste skrivili. Promatrajte situacije u kojima se nađete, slušajte kako komunicira s ostalima.
Ako osjetite da neki članovi obitelji nisu dobri prema njoj, da njom pokušavaju manipulirati ili da ima neke osobne probleme, bit će vam sve jasnije. Kad ju doživite kao ozlijeđenu, iskompleksiranu ili bolesnu, bit će vam lakše sjediti kraj nje. Nevolja je što mnoge žene to i primijete ali se vode onom: “pa nisam ja ničiji doktor da trpim njegovo/njeno neprihvatljivo ponašanje, neka se izvoli promijeniti, neću se ja njom baviti, neka se liječi”. Tu civilizirani odnos prestaje.
Ako možete, distancirajte se fizički. Daleko od očiju, daleko od srca i interesa, a bome i utjecaja, petljanja u vaš život.
Možda će vam biti triput teže jer sad morate oko svega voditi brigu sami, preuzeti posao i domaćinstvo, brigu oko djece, na sebe, bez oslanjanja na nekoga ali sloboda koju uživate i zrak koji pritom udišete čišći su i nezamjenjivi.
Ne trzajte na svaki poziv telefonom ili na ručak, nekad odbijte, imate jako puno posla, obaveza, pustite partnera da nekad ode sam roditeljima ali ako primijetite da tamo vrše negativan utjecaj po vas i vaš brak, recite mu što zapažate. Ne trebate biti u dobrim odnosima s njegovom obitelji, ako se osjećato ugroženo uz njih, dajte partneru priliku da sam posloži neke stvari. Kao npr: “Imam ženu, ti se u naš brak ne petljaš, moj brak je moj brak. Moj izbor (djevojke, žene, prijateljice) je samo moj izbor, ti imaš svoj život, ja svoj”. Ako je pametan i ako mu je stalo do vas, do svoje nove obitelji, ako vas voli i poštuje, vrlo brzo će posložiti stvari za dobrobit vašeg odnosa. Ako je “glup”, povodljiv, slab i njime se lako manipulira roditeljskim ucjenama ili novcem, nema čvrst stav ni “sebe”, dvadeset idućih godina zajedničkog života neće pomoći. Ili ga prihvatite kao takvog manjkavog ili napustite.
Nadalje, ona ( svekrva) se neće lako ili se uopće radi vas neće mijenjati. Žena u godinama, zašto bi ona podilazila dvadeset i više godina mlađoj? To ne ide, funkcionira u rijetkim slučajevima. Ako vas ogovara, radi vam iza leđa, tek tu nema promjene, takva je, izbjegavajte ju čak i kad vam se čini da se popravlja, možda samo dobro glumi i čeka situaciju kad će vam opet spustiti. Ona koja prisluškuje vaše razgovore ili čak otvara poštu, ne zaslužuje drugo nego da se odseli od nje i da ste na distanci.
Prisjetite se svih scenarija koji su vas vodili u sukob, “okidača” koji je vodio u sukob. Kako je sve počelo, gdje ste u razgovoru izgubili kontrolu, gdje se ona zaletila, gdje ste osjetili da razgovor ide u krivom pravcu? Što vas je naročito uzrujalo? Kad osvijestite te situacije, pokušajte ih idući put izbjeći, neke se ponavljaju, samo malo drugačije upakirane. Kad razgovor krene u krivom pravcu, pokušajte ga preusmjeriti ili prošetajte, pođite do wc-a ili na zrak. Učinite nešto gdje ćete jednostavnim gestama pokazati da vam razgovor ne odgovara i da ne želite sukobe. Ako je pametna, shvatit će da je pretjerala.
Ne dižite naboj i temperaturu komunikacije ako je nemoguće izbjeći sukob, budite radije jasni i precizni, kad zastupate svoje stavove. Bez uvreda, bez teških riječi, jednostavno mirnim tonom objasnite da vam se ne dopada situacija u kojoj ste se našli i da bi željeli da se to promijeni jer bez tolerancije i prilagodbe ne možete funkcionirati.
Neke svekrve manipuliraju krivnjom, osjećajem krivnje koji vam nabiju nakon sukoba. Time pokazuju svoju slabost a vi se zbog izgovorenog osjećate loše. To mogu biti suze, pa čak i kontaktiranje sina, pričanje vlastite priče da je ona samo htjela…never mind, pitajte je “ne želite mi valjda nabiti osjećaj krivnje?”, a kad iskrsne prilika za popravak odnosa, pohvalite je pred zajedničkim prijateljima. Neke, posebno one bez partnera, stalnim žaljenjem na zdravstvene tegobe pokušavaju privući pažnju vas i sina. Ako je to učestalo, možda bolje da pitate: “Da odemo kod doktora, prečesto se žalite na tegobe? Idem nazvati vašeg liječnika. ”
Puno je tu još savjeta kako se izboriti za sebe u kontaktu s teškim osobama, u ovom slučaju partnerovim roditeljima no o njima nekom drugom prilikom. Partnera trebate imati na svojoj strani, da je ne znam kakav problem, on mora biti podrška. Ako to nije, razmislite o smislu vaše veze, braka, poštovanju i ako se ništa ne mijenja, možda je zbilja bolje da pokušate naći sreću uz nekog drugog.
Fenomen svekrve je možda tek samo jedan od simptoma nesloge i uzajamnog nerespekta, koji vas razdvaja kao par. Rijetke su one svekrve i partnerovi roditelji koji kažu: “Vi mladi imate svoj život, mi svoj. Mladi i stari ne mogu zajedno, bolje da živimo odvojeno i svak ima svoje račune. Svađajte se, raspravljajte se, mirite se ali mi za to ne moramo znati.”
Nažalost, kriza nas primorava da smo nekad ovisni o tuđoj pomoći a umjesto da djeca pomažu roditeljima, u puno slučajeva je danas obratno. Roditelji, iako skromnih primanja ili mirovina, odvajaju za djecu.
Mi žene, posebno ako smo vrlo ambiciozne i fakultetski obrazovane, pobjesnimo i skočimo, posebno kad smo vrlo mlade, na pragu dvadesetih, na jednu od primjedbi: „ pa pusti mog sina da šefuje, neka bude gazda familije, vi mlade žene htjele bi biti glavne“. Nama je to neprihvatljivo jer neke od nas uopće ne žele biti glavne već žele ravnopravnost a ne potčinjenost, žele da ih se poštuje, mi živimo u vremenu emancipacije i imamo moderne stavove dok mnoge mame duhom i mislima žive još uvijek u nekom prošlom vremenu. Kad im se to kaže, uvrijede se no tako ipak stvari stoje.
Često čujemo iz raznih izvora: “voli, voli, samo voli, imaj razumijevanja, ljubav sve pobjeđuje” a onda jednog dana doživimo da naša ljubav uvene ili bude otpuhana u vjetar, iako smo se iskreno i punog srca dali. Gdje si bio, što si radio, osim što si opraštao i popuštao drugima, radi mira? Nekim se ljudima tako isplati dati ljubav i razumijevanje, nekima nažalost ne a sve je do osobne procjene ljudi, situacije i zasluga, koliko tko zaslužuje.
Najčešće oni, koji nas uvjeravaju da ljubav sve liječi pa tako i loše odnose, nestanu kad vam je najpotrebnije.
Ljubav je divna i bitna za međuljudske odnose ali ona sama, bez naše, ponekad verbalne intervencije i obrane, ne može spasiti narušene odnose. Nekad se morate jasno, glasno i vrlo precizno izboriti za sebe.
Nekad morate jasno reći – ne. Neke su ljubavi tako velike a i “glupe”, velikodušne, da radi njih zaboravimo na sebe, svoje potrebe. Često radi takvih uništavamo sebe psihički i fizički, a neki završe i na terapijama, lijekovima. Je li to smisao ljubavi, da zbog nje venete, patite? Da se zbog nečijeg hira toliko žrtvujete?
Teško je s teškim osobama, posebno svekrvama, neke nisu ni svjesne koliko su teške i opasne po tuđe živce ali jednu stvar ću vam reći, nisu one baš sve krive, ako se s njima jednom nađete u duelu. Tvrdoglava narav, koja odmah na svaku primjedbu, možda i nespretno izrečenu uputu, savjet, kritiku, skače poput osice, odmah raspoložena za raspravu, svađu, ni ne može dobiti poštovanje. Prilagodite li se malo, pa čak nekad i odglumite, pohvalite, makar sitnicom pokažete da vam je stalo da odnosi uspiju, kupit ćete si bodove kod mnogih. Nažalost, mnoge mlade žene kažu: “pa koji je ona meni faktor da ja njoj popuštam i da se nedajbože ulizujem?”
Koji je faktor?
Mama tvog partnera, žena kao i ti a nisu sve žene iste. neke su jake, neke slabe, neke preosjetljive, neke iskrene a neke pak laskave.
Često sam čula i to od muškaraca, da najveći broj žena voli kad im tepate i kad se ulizujete. Neke padaju na to, štoviše, kad ste takvi, skoro pa vam jedu iz ruke. Možda vam je takav pristup odbojan ali s nekima je to jedini način komunikacije, da ne upadate u sukobe.
Neke osobe ne poštuju iskrenost, iako na njoj inzistiraju. Neke osobe bi iskrenost, čak ga “dave” s iskrenošću i potpuno su pritom nespremne da iskrenost prihvate. Štoviše, radi vaše iskrenosti, na kojoj inzistiraju, se lako rasplaču, uvrijede, sebe učine žrtvom a vas lošom osobom pa vam se čini da imaju mazohističke potrebe.
Neke pak iskorištavaju vašu ljubaznost i dobrotu, vrlo su nepravedne i sebične pa ok, dajte im što žele, malo glume ne škodi ako ju baš žele, na svoj način izborite se za sebe i spasite partnerske odnose.
Samo promatrajte muškarce i učite od njih, kako lijepo neki od njih znaju obrlatiti žene, prijateljice, djevojke, supruge, majke, kad nešto od njih trebaju i žele. Mnogi se igraju njihovim slabostima kako bi postigli svoje ciljeve, zar ne?
Nives Stepinac Grgurić ( pseudonim Nives Stern) autorica je velikog broja članaka na fashion & lifestyle stranicama marla-design.com i whattafashion.com, na kojima obrađuje teme vezane uz modu i lifestyle, međuljudske odnose. Kao kolumnistica na portalu portaloko.hr obrađuje također teme iz spomenutih područja. U vezi suradnje i poslovnih ponuda molimo ostvarite kontakt putem obrasca na marla.com.hr
Fan page: www.facebook.com/Nives-Stern-521741814648685/timeline/
foto: portaloko.hr, ilustracija
