Motivacija ide (i) kroz želudac?! 3. dio

Kako se motivirati na zdravu ishranu, zdrave životne izbore, učenje, razvoj osobnosti i općenito, na poboljšanje kvalitete života? Kako istu tu motivaciju zadržati na dugi period?

Kad bi stvaranje boljih izbora bilo tako lako, nitko ne bi imao problema sa zdravljem, raspoloženjem i dobrom figurom. Što nas to tako koči i drži na starom mjestu, u starim uvjerenjima, navikama i zašto tako lako gubimo motivaciju? Jeste li ikad razmišljali da je razlog u namirnicama koje jedete? Da bismo se čvrsto držali ciljeva, treba nam čelična volja, ali da bi tu istu volju probudilii i zadržali, treba nešto puno jače. Treba strast. Morate biti jako uzbuđeni zbog mogućih pozitivnih rezultata, ne smijete razmišljati negativno, samosažalijevati se, plašiti svog puta prema cilju. Nema motivacije na dulji period ako ne poznate svoju čežnju i ne znate ju uvijek iznova buditi. Bez jasno definirane čežnje, jake inspiracije i strasti, lako ćemo izgubiti volju za dijetom, promjenom prehrane, ponašanja, percepcije i općenito, teško maknuti stare, loše navike.

Kad jednom definiramo tu strast, najčešće želimo instant rezultate, u raznim područjima. Mi bi sve brzo, odmah, što prije. Nema brzih promjena na bolje, strpljivost je bitan faktor za ostanak u procesu svake promjene. Da bi strpljivost bila veća, trebamo pronaći razloge za promjenu i u svakoj krizi im se vraćati. Dobro ih je zapisati, staviti na neko vidljivo mjesto, nositi sa sobom, upisati u handy, uslikati, staviti na pano iznad radnog stola. Ti razlozi mogu biti: bolji tjelesni osjećaj, veća tjelesna izdržljivost, psihička stabilnost, mirniji duh, više energije za ostvarivanje boljih školskih/studentskih/poslovnih rezultata, općenito bolje raspoloženje, bolje zdravlje i psihofizička snaga. Imajući takav plan pred sobom, uvijek se možemo podsjetiti na ciljeve, naročito onih dana kada nas opere blues i ne osjećamo se sposobni za ništa. Na taj način možemo pratiti rezultate napretka. Na putu osobnog razvoja, često se treba podsjetiti što točno želimo, zašto to želimo i tko će sve (osim nas) imati koristi od naše promjene. Ne možemo biti sebični, treba msiliti i na druge, koji žive s nama, surađuju s nama i općenito, na sve one koji s nama imaju neki oblik komunikacije.

Motivacija nije konstantna i zato ju treba neprestano buditi. Razloge za zdravu ishranu, vježbanje, učenje (gradiva, novih vještina, poslova i dr.) te razne druge, manje drage aktivnosti, treba tražiti stalno i svuda, naročito u kriznim situacijama. Listu osobnih razloga za promjenu treba nositi sa sobom, kao sliku ili pisani podsjetnik. Vrlo je važna i edukacija, istraživanje pouzdanih izvora, čitanje o iskustvima i stilu života drugih ljudi, uspješnih u području koje nas zanima. Udružene, edukacija i inspiracija, daju odlične rezultate. Motivacija se budi i održava i zapisivanjem osobnih iskustava. Sve što vas veseli i uzbuđuje, treba se naći na motivacijskoj listi. Praćenje vlastitih osjećaja, vezanih uz određenu radnju i fokusiranje na pozitivu, vode k cilju. Svakodnevica zna biti naporna, energetski iscrpljujuća i motivacija takvih dana pada. Zato je bitno, da svaki put u kriznim situacijama pogledate bilješke, radite ono što vas veseli, daje vam energiju i vodi kroz proces promjene. Sami sebi morate biti najveći fan i fokusirati se na nalaženje rješenja, a ne zapinjati na problemu i samosažalijevanju. Teško vam je to? Tada obavezno nađite dobrog motivatora, koji će biti glas vaše savjesti i motor. To može biti profesionalac, ali i partner/ica, prijatelj/ica.

Kod rada na sebi, važno je pratiti svoj napredak. Vi sebe želite popraviti, usavršiti, natječete se sami sa sobom, dokazujete se sami sebi.

Možete jednostavno označiti taj napredak. Svaki put kad ostvarite i mali pomak prema cilju, odnosno osobi koja želite biti, označite to u kalendar ili računalo. Vrlo je motivirajuće kad primijetite koliko ste do sad toga ostvarili i koje ste sve prepreke prešli. Radite manje korake i veselite se svakom svom uspjehu jer sve je to dio šire slike i puta prema cilju. Promijenite kompoziciju obroka, ponekad i cijele obroke, dopustite si eksperimente.

Hrana budi razne emocije u nama. Neka nas svojim izgledom i okusom podsjeća na ugodne trenutke djetinjstva, a druga iz istih razloga odbija. Ona ima utjecaj na naš um, duh i tijelo, stoga je vrlo teško prekinuti sa starim navikama. Da bismo iz nje izvukli najveću korist, treba ispitati osobni odnos s njom. Ne treba se plašiti novih iskustava, niti imati predrasude. Ne treba se ograničavati i uvjeravati u neuspjeh, upadati u stare, štetne obrasce ponašanja. Treba se riješiti straha od otpuštanja i promjene, tako da se on pretvori u izazov. Kako to učiniti? Namirnicu koju volite, ali vam čini više štete nego koristi, prestanite jesti tokom tjedna pa to produžite na dva tjedna. Otkrijte moć odluke, snagu karaktera. Kad mislite da nećete izdržati, trudite se i dalje jer tu nije riječ o forsiranju, radi cilja, nego putu. Taj put napretka treba zavoljeti, u njemu naučiti uživati, inače će rezultati biti slabi. Redovno činite dobar izbor. Slatkiše zamijenite voćem, a lošu naviku dobrom i općenito, uvijek učinite nešto dobro za sebe, makar i sitno, ali pozitivno. Odvojite vrijeme za sebe i dobre odluke, provjerite sirovinski sastav prije nego nešto kupite, a osjećate li se da ste zapeli u lošim, starim navikama, odmaknite se iz situacije i promijenite okruženje.
Prošećite, promislite o svemu, duboko i svjesno dišite, povećajte nivo energije i entuzijazma. Programirajte um za nove, dobre navike, ponavljajte isto ponašanje na dnevnoj bazi i iskoristite sposobnosti mozga kao prednost. Postavite si manje ciljeve, njih je lakše ostvariti i slavite male pomake i pobjede. Kad se previše trudimo i forsiramo, postajemo iscrpljeni i frustrirani, naro;ito kad ne vidimo pomake na bolje. Zato se dobro fokusirati na manji cilj, tako je lakše očuvati fokus i energiju. Suočite se s ograničenjima, prihvatite ih. Zavolite nove aktivnosti, to što radite za boljeg/bolju sebe.

Evo nekih namirnica koje pomažu probuditi i zadržati motivaciju:

Ako postoji namirnica, koju nikad ne bih preskočila i odbila, onda je to tuna. Ne samo zato što o njoj pišu nevjerojatno dobre stvari i ne zato što je jako popularna, nego zato što mi zaista godi okusom i izgledom. Ovu namirnicu jako dobro pamtimo iz showa Jessice Simspon i njenog bivšeg muža Nicka Lacheya. Tuna – pritom ne mislim na brand Chicken of the sea, koji je u showu promovirala Jessica, sadrži 69% dnevnih potreba vitamina B6, koji se, prema zadnjim istraživanjima, vezuje uz motivaciju. Japanski istraživači čak upućuju na depresiju, u slučaju manjka istog vitamina, kojeg ima u tuni. Taj isti vitamin i s njim namirnice, koje ga sadrže,, preporučuje se svima koji imaju problem s ADHD-om. Manjak pažnje, hiperaktivnost i impulzivnost uspješno se popravljaju dodatkom vitamina B6, kojeg između ostalih namirnica, puno ima u tuni.
Volim i zeleno lisnato povrće, a najviše špinat. Razveselila me informacija, da konzumacija takvog povrća, usporava kognitivno propadanje – tako kažu istraživanja Medicinske škole Harvard. Ova namirnica poboljšava učenje, motoričke sposobnosti, štiti mozak od oksidativnog stresa, koji može uzrokovati Alzheimerovu bolest, sindrom kroničnog umora i demencije.
Volim i cjelovite žitarice, složene ugljikohidrate, koji jačaju energiju i puni su folata.  B – vitamin pojačava dotok krvi u mozak, a nekad se koristi i za liječenje bipolarne depresije.

Uz ogromnu količinu stresa, ljutnje i frustracije radi posla, redovno se servira i ogromna količina nervoze, što vremenom rezultira raznim oboljenjima, na psihičkom i fizičkom nivou. Mogli bismo mi svi voditi fitness lifestyle, živjeti potpuno opušteno, ali onda treba zaboraviti vodeće pozicije, posebno one u kojima se vrti veliki novac. Prosječan posao nosi i prosječna primanja, a ona pak rezultiraju prosječnim i gotovo nikakvim mogućnostima kupnje i plaćanja. Ako vam takva primanja nisu dovoljna za život kakav si želite, ponovno vode u stres. Uz veća primanja, neizostavno ide ogromna odgovornost i stres, kakav prosječni radnik, koji samo odradi svoju smjenu, bez nekih većih odgovornosti, ne može ni zamisliti. Kada su u pitanju memorija, razvoj mozga, ogromni psihički i fizički napori, depresija, manjak motivacije i umor, pekan zadaje snažan udarac svim spomenutim problemima jer sadrži velike količine kolina. Kolin je važan za stvaranje energijei izgradnju tjelesnih stanica, a bitan je i za mentalno zdravlje, pamćenje i raspoloženje. Nije čudotvorac, ali pomaže kontrolirati hormonske aktivnosti u organizmu.

Čovjek je biološko, društveno i misaono biće. Čovjekov je organizam izgrađen od oko 100 bilijuna stanica koje čine tkiva i organe. Stanice u čovjeka razlikuju se veličinom, oblikom i funkcijom koju obavljaju. No sve su građene od elemenata koji izgrađuju sva živa bića. Najzastupljeniji su ugljik, kisik, vodik, dušik, a ostali su kalcij, magnezij, željezo, fosfor, natrij, kalij i dr. Oni čine složene spojeve koji grade stanice. Od organskih spojeva tu su bjelačevine, ugljikohidrati, masti, nukleinske kiseline. U svim organskim spojevima najbitniji element je ugljik. Najvažniji anorganski spoj je voda. Bez vode nema života” – tako nas uči biologija. Tijelo se sastoji od 73% vode pa ako je nema dovoljno, ne funkcionira ispravno. Čak i manji nedostatak vode narušava kogniciju. Kad ne pijemo dovoljno vode, razdražljivi smo, letargični, rastreseni. Vjerojatno ste primijetili koliko štete čini nedostatak vode vašem organizmu.

Pored hrpe drugih namirnica, koje organizmu daju kvalitetne sastojke i poboljšavaju funkcije pojedinih organa, veliku ulogu imaju i začini. Često se njihova vrijednost zanemaruje, ali u njima je velika snaga. Primjerice, crni papar djeluje protuupalno, antibakterijski, poboljšava memoriju, smanjuje bol, bitan je za zdravlje jetre i općenito, popravlja imunitet. Slična svojstva ima i kajenski papar, koji uz sve prethodno navedeno poboljšava apetit, pomaže zdravlje srca i djeluje kao jaki antioksidant. Koristite li kurkumu? Ako ne, razmislite o njoj, jako je korisna za zdravlje organizma. Ne zaboravite ni curry, cimet, kim, klinčić i korijander – svi ovi začini mogu pojačati energiju i motivaciju.
Postoji more prekrasnih namirnica i začina koji pomažu svakom organizmu u ostvarivanju dobrih rezultata na fizičkom i mentalnom nivou. Birajte hranu koja vam stvarno godi jer ako u njoj ne uživate, nećete postići cilj. Ako ne volite namirnice servirane na tanjuru, neće vam ni akcije koje ne volite, popraviti lifestyle na dulji period, a s njim ni misli, djelovanje u drugim područjima. Svi smo prirodno otporni na promjene pa se brzo pojavljuje nagon za odustajanjem.  Nema smisla boriti se protiv toga, radije se fokusirajte na sve ono što volite i u čemu istinski uživate u vezi nove prehrane.
Pokušajte se ne nagrađivati lošom hranom nakon porcija zdrave, niti tješiti lošom hranom kad ste loše volje i utučeni jer uvijek postoji bolja alternativa, koja također donosi radost i ugodu. Sve je stvar navike.

Ako ipak pogriješite, konzumirate nešto nekvalitetno, nemojte biti oštri prema sebi. Sjetite se da svi griješimo, uspijevamo pa opet padamo, borimo se i dižemo i da je sve to normalno. Sjetite se da najviše štete našem organizmu čine loše, negativne misli. Da biste njih uklonili, treba čelična volja ili kemija u tableti, a kad uporno odbijate tablete, što vam drugo preostaje nego kemija u hrani? Kao socijalno biće, dio društva, vi morate ispravno funkcionirati, na ovaj ili onaj način.