Starija gđa u banci kupila je moju rukom oslikanu maramu a njena mlađahna kolegica, starija od mene svega godinu – dvije, nagnula se za pultom te mi se potiho obratila: “Ajme blago vama, vaše je zanimanje tako kreativno a ne ovaj naš posao, tako monoton, zatupljujuć.” Pomislih joj reći, kako je sve stvar životnog izbora no ona me preduhitri te doda: ”Ah, ja za to nemam smisla, mislim, za kreativnost, ne znam čime bih se drugim bavila, osim ovog mog posla”.
U to doba, apsolventskih dana, nisam bila ni svjesna koliko sam sretna a bome ni prednosti vlastitog zanimanja i težine njenih riječi. Slična se situacija ponavljala na svakoj mojoj samostalnoj izložbi a kasnije i na reviji, nakon kojih bi mi uvijek nekoliko žena prišlo s čestitkom i s uzdahom reklo da sam sretnica, što obavljam tako kreativan posao. Nije ih ispunjavao njihov i često su tragale za nekim hobijem i višim smislom života ali uzaludno.
Pomišljala bih pritom, kako njihov posao možda i jest dosadan ali im barem donosi stalne prihode i zapravo sam ih smatrala – nezahvalnima. Život samostalnog dizajnera – umjetnika je život na rubu i iako se čini vrlo primamljiv, zabavan i strastven, zapravo je vrlo rizičan. Ponekad se čini puno jedmostavnijim i boljim rješenjem obavljati neki drugi, monoton posao, sa sigurnim primanjima.
Ne čudi stoga što je izbor mnogih umjetnika iz raznih područja, kombiniranje nekreativnog posla sa kreativnim, odnosno rada u drugoj djelatnosti sa vlastitim, samostalnim, umjetničkim radom.
Umjetnici imaju istančani osjećaj za ljude i intenzivnije osjećaju situacije oko sebe pa tako ne čudi da primjećuju kako za razliku od drugih, žive potpuno drugačijim životom. Primjećuju i da su mnogi oko njih zaglavili na relaciji kuća – posao –kuća, odnosno izgubili smisao i strast, tokom svojih života, što malo kome od njih manjka.
Primjećuju i da se takve osobe baš i ne vesele životu te da imaju poteškoće u međuljudskim odnosima. Primjećuju da su oni potpuno drugačijeg svjetonazora jer kreativnost doživljavaju poput vjernog supružnika, koji im ne okreće leđa, na svoju kreativnost se mogu osloniti i njoj se vratiti, čak i kad sve oko njih pada u besmisao.
Čak i kad se na momente izgube u svojim željama i problemima, kreativnost ih opet spremno dočekuje i podsjeća na njihov bogat svijet i toplo utočište u mašti. Da je tome tako, dokazuju brojna djela stvorena u dubokoj boli, jednako ( ako ne i kvalitetnija) od onih stvorenih u velikoj radosti.
U umjetničkoj je duši lijepo živjeti, ondje se uvijek osjećate “doma” a u tom okruženju vas najbolje razumiju vlastite misli. Stoga ne čudi da mnogi priželjkuju uroniti u svijet umjetnika, pa makar samo posjetom njegovoj izložbi, promociji knjige, predstavi ili nekom drugom ostvarenju i na trenutke zaboraviti svoj prosječan život.
No, nekad se čak i umjetniku može činiti da ga je kreativnost napustila, posebno ako dugo bježi od sebe, vlastitih strasti, kako bi se bolje uklopio u novu obitelj, novo društvo, savjesnije obavljao svoj posao. Nekad se čini ( i umjetniku i neumjetniku) da zbog uljuljanosti u sigurnost, gubi finu nit koja ga veže sa samim sobom i da gubi dio sebe u partnerskoj vezi (a ponekad i čitavog/čitavu sebe). Čini se tako da smo, kad otuđenost od sebe stisne i pokaže zube, previše popuštali i udovoljavali drugima a najmanje sebi te da naša žrtva nije dovoljno primijećena i cijenjena.
To je plodan teren gubitku veze sa samim sobom i trajnoj otuđenosti od sebe.
Mnogi čitatelji javljaju mi se sa sličnim problemom. Davno su izgubili tu finu nit, koja ih veže sa njima samima. Uslijed životnih turbulencija zaboravili su na vlastite strasti, hobije i više nisu sigurni što točno žele u svom životu te se pitaju je li i kako je moguć povratak sebi.
Svoj problem doslovno opisuju kao zapinjanje u procjepu između posla i obitelji, posla i emotivne veze a zadnji moj tekst “Uzmi posao i sreću u svoje ruke, ne boj se sebe!” potaknuo je mnoge na razmišljanje, koliko su zapravo sretni i zadovoljni vlastitim životom i postignućima.
Nametnula su se tako pitanja, što učiniti kad nas stalni posao, koji nam osigurava egzistenciju, više ne veseli i ne ispunjava, iako nam donosi siguran prihod; što učiniti kad on postane dosadan a mi više ne znamo izaći iz rutine kuća – posao – kuća, kad se izgubimo u uvijek istim privatnim situacijama i zapnemo između svakodnevnih obaveza, plaćanja računa, otplate kredita, dugova?!
Mnogi, sigurne egzistencije a nezadovoljni životom i njegovom rutinom, ponekad zastrane i umjesto da se okrenu nalaženju kreativnih rješenja koja će ih ispuniti i vratiti im izgubljeni smisao, oživjeti stare strasti i vratiti ih “sebi”, pokušavaju probuditi uspavane mehanizme nekom novom emotivnom ili fizičkom vezom ( tražeći sebe zapravo kroz druge) a nerijetko onom – sa strane.
Kažu ” napokon se osjećam živim” i za razumjeti ih je jer naši kreativni procesi i samoostvarenje vezani su uz reproduktivne organe. Kad naša seksualna energija slobodno, neometano teče, lakše stvaramo ali samo ako ju znamo kanalizirati. Ako nismo zadovoljni seksualnim životom ili ga svedemo samo na ispucavanje energije, ponovno se možemo osjećati neostvareni i blokirane energije. Tako bilo koji oblik veze nije dugoročno rješenje ako ne ispunjava u potpunosti svaki nivo našeg bića.
Drugi se pak, umjesto buđenja kreativnosti i uspavanog dijela sebe, radije predaju i odabiru utonuti u tjeskobu. Nižu planove, pokušavaju se istrgnuti iz kalupa i ukočenosti, koje su im nametnule životne okolnosti, izaći izvan ograda, koje su si sami nametnuli ali se zapravo ne pokreću. Da bi iskočili iz vlastitih cipela i ponovno uzviknuli ” Helo!” sebi, potrebno je ipak učiniti nešto drugo.
Probuditi kreativnost.
U tom životno bitnom zahvatu, od velike pomoći bit će yoga, meditacije i slične aktivnosti. Bitno je pritom biti strpljiv, uvoditi postepene promjene i biti blag prema sebi. Da biste probudili kreativnost u sebi, prvo valja naći motivaciju a ona pak pristiže promatranjem drugih uspješnih osoba i okretanjem svim onim stvarima koje vas vesele, manjim ostvarenjima, čiji uspjeh potiče na veća te čitanjem motivacijskih štiva.
Kad ju nađete, ideje će same početi pristizati a tako možda i one vezane uz neki novi posao. Bez motivacije nema buđenja kreativnog plamena a time ni ostvarenja ideja. Motivacija dolazi i iz dubine našeg bića, kad se ono susretne sa dubokim frustracijama, kad “voda dođe do grla”, rečeno slikovitim rječnikom.
Kad osjetite da dalje više ne možete, jedini izbor je borba ili potpuno prepuštanje no nemojte čekati taj trenutak. Osobno, nisam imala problem s motivacijom, tokom mog djelovanja više su me ometala kočenja iz okoline i pokušaji rušenja samopouzdanja. Tek kad sam u kasnim dvadesetima shvatila, da neće biti napretka ni novih izazova u mom životu bez žrtve ali i micanja svega što nije od koristi mom biću i napretku, nametnula su se neka nova rješenja. Danas sam zahvalna na ideji izlaska iz zone komfora.
Siguran posao, sa stalnim prihodima a posebno onaj van struke, koji ne volimo, lako od nas napravi bića bez ideja i može nam se dogoditi da odjednom dignemo ruke od sebe, da zaboravimo na naše stare strasti i kreativne ideje. Problem se produbljuje ako smo u nesretnom braku ili vezi, s osobom koja bi nas mogla ismijati kad nakon dugog perioda letargije pokažemo želju za starim hobijima i strastima.
Neki ljudi jednostavno ne mogu shvatiti unutarnji poriv svojih partnera, oni ih zapravo ne poznaju, prihvatili su prosječnost kao temeljno stanje stvari i sliku partnera, koji je u stvari njima nalik. To što on u sebi proživljava, oni ne mogu shvatiti jer zapravo ne dišu kao on. Mnogi tako promaše partnere, samo najjači se pronađu ili uspostave dogovor, dozvole vam biti ono što zaista jeste.
Zato je možda i bitnije uz sebe imati strastvenu i kreativnu osobu nego neku nježnu i tihu jer strastveni ljudi vuku naprijed, puni su života i energije, teško si dozvoljavaju prosječnost, bezidejnost i sporost i s njima nikad nije dosadno.
Strastveni ljudi pokreću svijet, svaka je uspješna osoba zapravo vrlo strastvena i hiperaktivna, ona živi svoj posao i strast. Stoga bi topao savjet glasio, da biste svoju strast za stvaranjem, ukoliko je uspavana, ponovno probudili a s njom oživjeli i uspavane partnerske odnose i kreativne procese, probajte neke nove stvari. Uvedite postepene promjene u svoj život. Mijenjajte mjesta ljetovanja, putujte što češće, upoznajte nove ljude, prihvatite nove izazove.
Nekim je osobama potpuno jasna vizija čime bi se u životu zapravo trebale baviti a drugima se otkrije tek kad se silom prilika bace u izazov, radi gubitka posla, otkaza ili iz nekog drugog razloga. Tada su naprosto prisiljeni naći rješenje. Neki su pak samo dobri teoretičari i radnici ali nisu rođeni da budu vođe, kreatori, lideri i oni bi se, ukoliko se žele okušati u samostalnom poslu, trebali osloniti na vlastite snage i znanja ali i okružiti onim osobama, koje će dopuniti njihova znanja i nedostatke.
Vraćanju sebi, odnosno nalaženju vlastite misije i samoostvarenju pomažu meditacija, slušanje omiljene glazbe, boravak sa sobom u tišini i druženje sa sebi sličnim osobama a samo izlazak iz zone komfora omogućuje ostvariti nove vrhove.
Ako ste im odlučili ići ususret, odgovorite si na neka pitanja. Odgovori na njih dat će vam jasniju sliku sebe i onog što želite od svog života. Budite iskreni prema sebi, vi ste svoj najveći prijatelj.
Što točno želim od svog života? U kojim sam područjima najstrastveniji/a (koja me to područja strastveno privlače)? Što volim i što me ispunjava? Koju vrstu aktivnosti, posla ne doživljavam kao “posao” već ga s lakoćom i radošću obavljam? Koja su moja dosadašnja postignuća i čime se ponosim? Kad ne bi postojala ograničenja, što bi me najviše veselilo raditi? Kad bih imao/la dovoljno novca i(li) vremena, čime bih se najradije bavio/la? S kim bih provodio vrijeme? Koji su mi ciljevi u životu, na području zdravlja, karijere, obitelji? Kome se divim i zašto? Tko su mi uzori? Što sve mogu naučiti od njih, slijedeći njihov primjer? Što ne volim raditi? Koliko vremena imam za sebe i koliko ga želim imati? Koliko imam volje da sebe i svoj život promijenim?
I na kraju, ono najbitnije: Jesam li spreman izaći iz zone komfora?
Samo izlaskom iz zone komfora otvaraju se nebrojene mogućnosti našeg ukupnog napretka.
Nives Stepinac Grgurić ( pseudonim Nives Stern) autorica je velikog broja članaka na fashion & lifestyle stranicama marla-design.com i whattafashion.com, na kojima obrađuje teme vezane uz modu i lifestyle, međuljudske odnose. Kao kolumnistica na portalu portaloko.hr obrađuje također teme iz spomenutih područja. U vezi suradnje i poslovnih ponuda molimo ostvarite kontakt putem obrasca na marla.com.hr
Fan page: www.facebook.com/Nives-Stern-521741814648685/timeline/
foto: likeaboss.com, creativworks.ca
